Na srednjoeuropskom jugu nastanila se malena zemlja bogate i šarolike povijesti koja broji svega četiri milijuna stanovnika. Iako neznatna površinom, obiluje skromnim i poduzetnim ljudima čiji su inovativni plodovi obilježili čitav svijet, njegovu prošlost i budućnost. Riječ je o zemlji koju je Matoš nazvao „slatkim mlijekom jezika majčina.”
Hrvate možemo smatrati umjetničkim narodom jer su glavne karakteristike umjetnika originalnost i utjecajnost. Pokuša li netko pronaći područje znanosti ili umjetnosti na kojem barem jedan naš čovjek nije ostavio traga, iznenadit će se jer, kamo god smo zašli, a zašli smo svuda, pamti se naše ime. Sa sigurnošću možemo reći: „Hrvati su umjetnici!”
2021. godinu pamtit ćemo kao godinu ponovnog buđenja Hrvata. Vlada RH proglasila ju je Godinom čitanja, zatim se Sabor jednoglasno složio i prozvao je Godinom Marka Marulića, ali ni ovdje ne stajemo – mediji su osjetili snažnu potrebu za razvijanjem svijesti upravo o nama samima, o našim genijalcima, stoga Večernji list u siječnju počinje objavljivati izume i otkrića naših mnogobrojnih nadarenih pojedinaca pod naslovom Hrvati koji su mijenjali svijet. Od 12. veljače u Meštrovićevu paviljonu otvorena je izložba Hrvatska svijetu koja se nadovezuje na projekt Večernjeg lista.
Velik značaj umjetnika i znanstvenika Hrvata, općepoznatih i onih koje je javnost zakinula, moguće je upoznati upravo na ovoj izložbi. Predočeni su slavni Teslini izumi, prikazana su djela utjecajnih književnika i jezikoslovaca poput Marka Marulića, Ivane Brlić-Mažuranić, Fausta Vrančića, Bartola Kašića, Ivana Česmičkog… Uz spomenute znanstvenike i umjetnike, prikazan je rad i onih manje poznatih poput Dore Maar, Francuskinje hrvatskog podrijetla, koja je poznata po svojim antologijskim djelima fotografskog nadrealizma. Kao zanimljivost valja spomenuti da je često prikazana u Picassovim djelima.
Julije Klović Marko Marulić Padobran Fausta Vrančića Penkala i otisci prstiju
Otac treće smjene je Franjo Hanaman, hrvatski kemičar i metalurg, zaslužan za izum prve masovno prihvaćene električne žarulje.
Značaj Ivana Vučetića u kriminalistici usporediv je s Teslinim značajem u elektroenergetici. Desetoprsnim kartonom te formulama brojeva i slova osigurao je najuspješniju znanstvenu metodu za utvrđivanje identiteta osoba pomoću papilarnih linija. Zbog toga je često nazivan ocem forenzike.
Osim oca forenzike i oca treće smjene, imamo i oca naftne industrije. Riječ je o Splićaninu Antunu Lučiću koji je pronašao naftno polje oko uzvisine Spindletopa u Teksasu. Osigurao si je financijska sredstva za istraživački proces koji je uspješno priveo kraju 10. siječnja 1901. kada je bušilicom dospio na 350 metara dubine i pronašao naftu. Usto, utemeljio je Odbor za naftu i plin u SAD-u. Društvo naftnih inženjera svake godine dodjeljuje medalju „Anthony F. Lucas“ za najnovija unaprjeđenja tehnologije i proučavanja nafte i plina.
Hrvatskog je podrijetla i otac suvremenog obrazovanja, Rudolf Lovro Josip Steiner, koji je utemeljio waldorfsku pedagogiju, čija je glavna ideja promicanje slobodnog razvoja djece kao emocionalnih i racionalnih bića.
Herman Potočnik Noordung prvi je svemirski arhitekt – rečeno je da „bez njega ne bi bilo letova u svemir.“ Njegova knjiga Problem vožnje svemirom smatra se „Biblijom svemirske tehnike.“
Raznolikost interesa Hrvata odvodi nas od svemira do glazbe. Titulu za „glas stoljeća“ odnosi hrvatska sopranistica Zinka Kunc-Milanov koja je poznata po iznimnu opusu i utjecaju na glazbu. Marin Getaldić je Dubrovčanin koji je bio izrazito ponosan na svoje podrijetlo. Autor je prvog cjelovitog priručnika algebarske analize, a poseban doprinos nalazimo u razvoju matematičkih metoda i simboličkoj algebri. Zbog nevjerojatnih sposobnosti nadimak mu je bio „Lucifer geometrije“. Istaknuo se također u području optike te proučavanju paraboličnih zrcala koja su naposljetku omogućila komunikaciju za satelitske i svemirske letjelice. Jedno od Getaldićevih izvornih paraboličnih zrcala nalazi se u pomorskom muzeju u Londonu.
Napoleon, kao istaknuta povijesna ličnost, izjavio je: „Hrvati – to su najbolji vojnici svijeta. Kad bih imao samo sto tisuća Hrvata, osvojio bih čitav svijet.“ Njegovu tvrdnju možemo primijeniti u kontekstu naših vrsnih znalaca koji su u konačnici uistinu osvojili čitav svijet.
Želite proučavati svemir? Zanima vas komunikacija satelitskih i svemirskih letjelica? Treba vam pomoć oko kriminalističke identifikacije? Ili možda padobran, moderni torpedo, nadzorni uređaj, zračni brod? Pitajte Hrvate! I danas imamo mnoge darovite znanstvenike i umjetnike.
Naslov Večernjeg lista mogli bismo malo preoblikovati i perfekt zamijeniti prezentom – Hrvati mijenjaju svijet.
Andrijana Andrešić i Nikolina Ban, 3.b